Sjedinjene Američke Države postaju najveći izvoznik nafte na svetu
Sjedinjene Američke Države su dostigle status najvećeg izvoznika nafte na globalnom nivou, prekinuvši tako višedecenijsku dominaciju Saudijske Arabije i Rusije na energetskom tržištu. Ovaj osveženje pozicije dodatno učvršćuje uticaj američkih kompanija i američke administracije na međunarodnu trgovinu energentima, posebno u svetlu trenutnih aktivnosti koje destabilizuju snabdevanje naftom, kao što je rat sa Iranom.
Uspon Amerike kao vodećeg izvozničkog aktera predstavlja značajan preokret, imajući u vidu da je ova zemlja decenijama zavisila od uvoza nafte iz Bliskog Istoka. Tokom sedamdesetih godina prošlog veka, Sjedinjene Američke Države su teško podnele arapski naftni embargo, usled podrške Izraelu, što je dodatno naglasilo njihovu zavisnost od stranih izvora energije.
Radikalna promena počela je nakon 2010. godine, usled izuzetnog porasta proizvodnje iz škriljaca. Ubrzo je Amerika postala vodeći proizvođač prirodnog gasa, a zatim i nafte, što je kulminiralo njenim trenutnim statusom kao najvećeg izvoznika nafte.
Uticaj geopolitičkih previranja
Američki uspon na energetskom tržištu omogućen je i poteškoćama s kojima se suočavaju konkurenti. Naime, sukob između Izraela i Irana značajno je uticao na saudijski izvoz, dok su ruski energetski resursi oslabljeni zapadnim sankcijama i vojnim delovanjima u Ukrajini.
U skladu sa ovim okolnostima, američki izvoz sirove nafte i njenih derivata dostigao je u maju ovu godine oko 10,5 miliona barela dnevno, čime su Sjedinjene Američke Države postale vodeće u svetu po tom kriterijumu. Kako za poređenje, Rusija proizvodi oko sedam miliona, a Saudijska Arabija oko 5,9 miliona barela dnevno.
Geopolitička snaga SAD-a
Energetski resursi sada se doživljavaju kao važno oruđe američke geopolitičke moći, u kombinaciji sa vojnom snagom i dominantnom rolom dolara u globalnim finansijama. Zemlje koje su zavisne od američkih energenata postaju sve više izložene političkom i ekonomskom uticaju Vašingtona. U isto vreme, opada moć organizacije OPEC da kontroliše tržište i utiče na cene nafte, naročito nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati napustili ovu organizaciju nakon skoro šest decenija članstva.
Porast amerikanizacije u Evropi
Povećana zavisnost od američkih energetskih resursa postala je izrazita nakon početka rata u Ukrajini, kada su evropske zemlje značajno pojačale uvoz nafte i gasa iz Sjedinjenih Država. Tokom ove godine, Evropa je absorbovala oko 47 odsto kompletnog američkog izvoza nafte, dok je udeo bio 37 procenata 2021. godine. Ipak, iz Brisela dolaze sve češća upozorenja da prekomerna zavisnost od američkih energenata može stvoriti nove strateške rizike.
Azijsko tržište se preusmerava
Sličan trend se primeti i u Aziji, gde se zemlje koje su tradicionalno nabavljale naftu sa Bliskog Istoka sve više okreću američkim dobavljačima. U maju je azijsko tržište činilo približno 46 odsto američkog izvoza nafte, u poređenju sa oko 37 odsto u prethodnoj godini. Ovi podaci jasno govore o ubrzanom preusmeravanju globalnih tokova energenata ka Sjedinjenim Američkim Državama, dok značaj tradicionalnih izvoznika postepeno opada.
S obzirom na sve ove promene, jasno je da Sjedinjene Američke Države jačaju svoju poziciju i uticaj na globalnom energetskom tržištu, kreirajući nove tokove i trendove koji oblikuju ekonomsku budućnost.
Izvor: www.novosti.rs















