Uticaj povećanja kamatnih stopa Evropske centralne banke na kredite u Srbiji
Evropska centralna banka (ECB) nedavno je odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu sa 2% na 2,25%. Ova promena, prema rečima profesora ekonomije Dragana Đuričina, ima značajne implikacije za korisnike kredita u Srbiji, posebno za one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivim kamatnim stopama.
Profesor Đuričin naglašava da je ovakav potez ECB očekivan s obzirom na trenutnu inflaciju u Evropskoj uniji koja je gotovo udvostručena od januara do aprila. Cilj povećanja kamatne stope jeste obuzdavanje inflatornih pritisaka, koje su među ostalim izazvane rastom cena energenata i poremećajima u snabdevanju usled geopolitičkih kriza.
Povećanje kamatne stope u evrozoni će, kako kaže Đuričin, uticati na Euribor, koji se koristi za obračun kamatnih stopa na kredite u Srbiji. On podseća da će nove kamatne stope, uključujući kreditni raspon koji banke dodaju, rezultirati višim mesečnim ratama, ali koliko će ove ratne biti više zavisi od različitih faktora, uključujući period otplate i intervale usklađivanja kamatne stope.
Trenutno povećanje kamatnih stopa možda neće biti dramatično, ali Đuričin upozorava da će dalji razvoj situacije zavisiti od globalnih tržišnih kretanja, posebno cena energenata i geopolitičkih rizika.
Mogućnosti Narodne banke Srbije
Govoreći o situaciji u Srbiji, Đuričin ističe da Narodna banka Srbije ima prostora za reakciju i može preduzeti mere kako bi podržala bankarski sektor i očuvala aktivnost u kreditiranju. Inflacioni cilj Srbije postavljen je na tri odsto, uz dozvoljeno odstupanje, i domaća centralna banka je dosad uspešno održavala monetarnu stabilnost.
Profesor poziva na poverenje u Narodnu banku, naglašavajući da je ona, prema ocenama Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, među najboljim centralnim bankama. On veruje da će NBS omogućiti bankama da olakšaju kreditiranje, premda će korisnici banaka, posebno oni sa stambenim kreditima sa deviznom klauzulom, doživeti povećane mesečne obaveze.
Stagflacija i budućnost evropske ekonomije
U kontekstu evropskih ekonomskih kretanja, Đuričin je primetio da se mnoge evropske zemlje već nalaze u stanju stagflacije. On ističe da je rešenje za ovu situaciju nova industrijalizacija bazirana na klimatski neutralnim tehnologijama. Budući investicioni ciklusi u Evropi, kako naglašava, usmereni su prema zelenim tehnologijama i energetskoj tranziciji, što implicira da Srbija treba da se oslanja na sopstvene resurse, kao što su biomasa i geotermalna energija.
S obzirom na sve navedeno, Srbija bi mogla značajno napredovati kroz korišćenje svojih prirodnih resursa, čime bi se doprinelo stabilnosti i razvoju domaće ekonomije.
Izvor: www.novosti.rs















