Počela berba maline u Srbiji, ali sa starim izazovima
U voćarskim regijama Srbije, među kojima se izdvaja ivanjički, ariljski i užički kraj, započela je ovogodišnja berba maline. Situacija u zasadima je, u poređenju sa prošlom godinom, mnogo povoljnija; međutim, izazovi koji su obeležili prethodne sezone ponovo se javljaju. Nedostatak radne snage, prirodne nepogode i napetosti u finansijskim odnosima između hladnjačara i proizvođača i dalje predstavljaju značajne prepreke.
Prema rečima dr Aleksandra Leposavića, stručnjaka za jagodasto voće iz Instituta za voćarstvo u Čačku, stanje na plantažama je bolje nego prethodne godine, kada je zabeležen istorijski pad, sa samo 18.000 tona ubranih malina. Ove sezone očekuje se urod veći za oko 30%, što, iako pozitivna vest, još uvek ne predstavlja zasigurno značajnu promenu. Dr Leposavić ističe da maline neće biti dovoljno, ni za domaće potrebe, niti na globalnom tržištu.
Prvi hladnjačari su već objavili akontne cene, koje se kreću od 400 do 450 dinara po kilogramu za konvencionalne maline, dok se organska malina prodaje po ceni od 530 dinara. Iako cene rastu, postoji ozbiljna briga među hladnjačarima zbog problema s likvidnošću. S druge strane, proizvođači su suočeni s problemom nedostatka radne snage, jer se maline moraju ubrati što pre. Na terenu se sezonskim radnicima nude dnevnice od oko 6.000 dinara.
Nažalost, neki voćnjaci su pretrpeli teže posledice usled razornog nevremena. U ivanjičkom kraju, olujni vetrovi i grad uništili su mnoge malinjake, dok su područja poput planinskih sela Brusnik, Kovilje i Erčege posebno teško pogođena, ne samo po pitanju useva, već i zbog oštećenja putne infrastrukture.
Kontrola uvoza maline
Dr Leposavić je pozdravio napore resornog ministarstva da pojača kontrole, ali naglašava potrebu za proširenjem nadzora na legalne tokove maline, kako bi se zaštitio nacionalni brend.
„Podržavam kontrole, ali je neophodno rigorozno pratiti i uvoz maline, naročito one koja se izvozi kao srpska malina. Imali smo ozbiljnih problema, s pronalaskom nedozvoljenih supstanci u malinama koje se iz Srbije iznose, što je izazvalo štetu i na našem tržištu,“ izjavio je Leposavić.
U međuvremenu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je pokrenulo monitoring zasada maline na teritoriji Srbije. Ministar Dragan Glamočić je naredio poljoprivrednim savetodavnim službama da sprovedu ovu akciju, koja će obuhvatiti kontrolu parcela kako bi se utvrdilo da li su državne podsticaje dobili stvarni zasaditelji.
„Želimo jasnu sliku stanja na terenu, jer tačno prikupljeni podaci čine osnovu za odgovornu agrarnu politiku. Naš cilj nije kažnjavanje, već zaštita poljoprivrednika koji zaista rade i proizvode,“ rekao je ministar.
Ukupno gledano, sezona berbe maline u Srbiji donosi razloga za optimizam, ali i dodatne izazove koji će zahtevati hitna rešenja kako bi se obezbedio održiv razvoj ove važne grane poljoprivrede.
Izvor: www.novosti.rs















