U Nemačkoj se vodi intenzivna debata o radnom vremenu, a mnogi istaknuti menadžeri, ekonomisti i preduzetnici pozivaju na povratak na 40-časovnu radnu nedelju u industriji, bez prilagođavanja plata. Ova rasprava je postala posebno aktuelna nakon izjava Larsa Brzoske, direktora kompanije Junghajnrih, koji je upozorio na rizik od gubitka konkurentnosti i zatvaranja fabrika ukoliko se trenutna situacija ne promeni. „Moramo da se vratimo na 40-časovnu radnu nedelju u industriji. Ako ovako nastavimo, propašćemo i na kraju niko neće imati posao“, istakao je Brzoska.
Jedan od ključnih primera koji oslikava ozbiljnost trenutne situacije je kompanija Folksvagen, koja planira ukidanje do 100.000 radnih mesta širom sveta. Četiri fabrike, uključujući one u Hanoveru i Emdenu, suočavaju se sa zatvaranjem ili drastičnim smanjenjem proizvodnje. O ovim merama trebalo bi da se raspravlja na sastanku nadzornog odbora zakazanom za 9. jul. Slične poteze najavljuju i drugi veliki igrači u industriji, poput Mercedesa, koji odlaže isplatu posebnih tarifnih dodataka do 2027. godine.
Prema informacijama Instituta nemačke ekonomije, jedinični troškovi rada u Nemačkoj su 2024. godine bili 22 odsto iznad proseka 27 uporedivih zemalja. Trošak jednog sata rada u industriji iznosi u proseku 45 evra, dok je u prerađivačkoj industriji taj iznos čak 49,50 evra. Ovi podaci ukazuju na to da su troškovi rada u Nemačkoj znatno viši nego u većini evropskih zemalja.
Ekonomisti podržavaju stav menadžera, naglašavajući da se o povećanju slobodnog vremena može razgovarati samo uz rast blagostanja. Direktor Ifo instituta, Klemens Fust, ukazao je na to da je neophodno povećati produktivnost pre nego što se razmatraju smanjenja radnog vremena. Predlog direktora IV instituta, Mihaela Hitera, uključuje čak 42-časovnu radnu nedelju, dok ekonomistkinja Monika Šnicer smatra da se za 35 sati ne može postići isto što i za 40 sati.
Predsednik Udruženja poslodavaca, Rajner Dulger, takođe se zalaže za povratak na 40 radnih sati nedeljno. U međuvremenu, predsednik Gezamtmetala, Štefan Volf, odbacuje ideju četvorodnevne radne nedelje uz punu platu, dok kancelar Fridrih Merc favorizuje fleksibilnije radno vreme. Ministarka privrede, Katarina Rajhe, smatra da rasprava o ravnoteži između posla i privatnog života trenutno nije prioritet.
Nemačka se suočava sa ključnim pitanjem: kako zadržati visoke plate, kraće radno vreme i stroge propise, a da pritom ostane konkurentna na globalnom tržištu? Mnogi menadžeri upozoravaju da će, ukoliko se ništa ne promeni, fabrike jednostavno nestati.
Redakcija Info24Vesti nastaviće da prati razvoj događaja i objaviće nove informacije čim budu dostupne.
Izvor: www.novosti.rs















