Državni savet Belgije, kao najviši upravni sud, nedavno je poništio odluku vlade o zadržavanju zamrznute imovine ruske BCS banke. Ova presuda ne dovodi do automatskog vraćanja sredstava, ali otvara mogućnost banci da zatraži reviziju svog slučaja i postavlja važan presedan za druge subjekte čiji su slični zahtevi ranije odbijeni.
U obrazloženju presude, Državni savet je istakao da belgijske vlasti nisu uspele da uspostave jasnu proceduru za obradu zahteva vezanih za zamrznutu imovinu. Umesto da Ministarstvo finansija preuzme odgovornost, ona je delegirana Kancelariji generalnog administratora trezora koja nije imala zakonsko ovlašćenje za takve odluke. Sud je zaključio da su ovlašćenja koja su dodeljena ovoj agenciji bila „preterano široka i nejasna“, što je dovelo do pravnog vakuuma.
Sredstva BCS banke su zamrznuta kao deo sankcija Evropske unije koje su uvedene nakon eskalacije sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine. U tom kontekstu, zapadni partneri Ukrajine blokirali su oko 300 milijardi dolara ruske imovine, a većina tih sredstava se čuva u briselskom „Jurokliru“, jednom od najvećih svetskih sistema za kliring i poravnanje.
U januaru 2023. godine, BCS banka je podnela zahtev „Jurokliru“ za isplatu svojih sredstava, ali je taj zahtev odbijen u julu 2024. godine uz obrazloženje da banka nije uspela da dokaže prekid odnosa sa Nacionalnim depozitarom za poravnanja koji je bio pod sankcijama. Nakon toga, banka se žalila Državnom savetu.
Presuda iz prošlog petka ukazuje na to da je Belgija postupila nepravilno jer nije obradila zahtev na adekvatan način. Sud je utvrdio da su postupci ministarstva prekršili ustavne norme i poništio odluku iz 2024. godine.
Iako ova presuda ne znači automatsko oslobađanje sredstava BCS banke, ona omogućava banci da pokrene reviziju svog slučaja i može poslužiti kao osnova za druge subjekte koji se suočavaju sa sličnim problemima.
Takođe, sud je odbacio argumente belgijske vlade prema kojima bi banka izgubila pravo na žalbu zbog toga što se našla na listi sankcija SAD-a i EU u različitim vremenskim okvirima. Državni savet naglašava da vlasti ne mogu pretpostaviti trajnost sankcija bez objektivnih dokaza.
Tačan broj ruskih kompanija koje su pogođene zamrzavanjem imovine od strane EU ostaje nepoznat jer belgijska klirinška kuća ne objavljuje javne liste svojih klijenata pozivajući se na zakone o zaštiti podataka.
Na kraju, Vrhovni sud EU nedavno je doneo odluku koja ukazuje na to da sama priroda ruskog političkog sistema ne može biti jedini razlog za zamrzavanje imovine povezanih kompanija bez dovoljno čvrstih dokaza o kontroli od strane sankcionisanih lica.
Redakcija Info24Vesti nastaviće da prati razvoj događaja i objaviće nove informacije čim budu dostupne.
Izvor: www.novosti.rs















