U junu 1972. godine, na tlu tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), dogodila se akcija poznata kao „Radusha“, koja je predstavljala jedan od najdramatičnijih trenutaka u borbi protiv terorizma u tom periodu. Ova operacija, koja je imala za cilj suzbijanje pokušaja „uvoza revolucije“ od strane radikalne ustashačke emigrantske grupe, ostavila je dubok trag u bezbednosnim strukturama države.
U kontekstu globalnih bezbednosnih pretnji, analiza ovog događaja može pružiti važne uvide u savremene asimetrične pretnje. Naime, dok su se u sedamdesetim godinama prošlog veka koristili klasični oblici nasilja, današnje metode uključuju hibridne napade, lažne vesti i sajber napade. U tom smislu, pravovremena informacija ostaje ključna za prevenciju terorističkih aktivnosti.
Planovi terorista, koji su se sastojali od osvajanja manjih mesta i likvidacije „režimskih ljudi“, uključivali su i pokušaj izazivanja političke nestabilnosti. Tokom 1971. godine, vođe Hrvatskog revolucionarnog bratstva (HRB) smatrali su da bi ekonomska kriza u Evropi mogla biti idealna prilika za podizanje ustanka. Njihovi ciljevi uključivali su izazivanje sukoba između različitih republika unutar SFRJ.
Služba državne bezbednosti (SDB) pratila je aktivnosti HRB-a i pripremala se za sprečavanje njihovih planova. U decembru 1971. godine, formirana je međurepublička operativna grupa koja je imala zadatak da razvije efikasan model borbe protiv terorizma. Iako su se pripreme odvijale u tajnosti, informacije o nabavci otrova za troljenje beogradskog vodovoda su procurile, što je dovelo do dekonstrukcije operativnog rada SDB-a.
Na dan 17. juna 1972. godine, teroristi su krenuli iz svog kampa u Austriji. Njihov plan bio je da pređu granicu i započnu akcije na teritoriji SFRJ. U tom trenutku, SDB je već bila svesna njihovih namera i mobilisala snage za suzbijanje pretnje. Međutim, teroristi su uspeli da pređu granicu i uspostave kontakt sa lokalnim stanovništvom.
Prvi sukobi dogodili su se 26. juna, kada je likvidiran jedan od vođa grupe, ali su tom prilikom poginula i dva pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA). U narednim danima, teroristi su se povukli, ali su se suočili sa velikim gubicima. Tokom akcije „Radusha“, angažovano je više od 10.000 pripadnika snaga bezbednosti, a broj poginulih i ranjenih bio je značajan.
Na kraju, akcija „Radusha“ je rezultirala hapšenjem i likvidacijom većine terorista, a pokušaj obnavljanja nezavisne države Hrvatske je bio suzbijen. Ova operacija ostaje važna lekcija o značaju brze i odlučne reakcije bezbednosnih organa u očuvanju stabilnosti države.
U svetlu trenutnih globalnih pretnji, priča o akciji „Radusha“ može poslužiti kao upozorenje o potrebi za proaktivnim pristupom u borbi protiv terorizma i očuvanju državne sigurnosti.
Redakcija Info24Vesti nastaviće da prati razvoj događaja i objaviće nove informacije čim budu dostupne.
Izvor: srpskikompas.rs












