U poslednjim izveštajima, Rojters prenosi da se u Rusiji sve više čuju zahtevi za radikalnijim pristupom u ratu protiv Ukrajine. Ovi pozivi, koji dolaze od zagovornika najtvrđe linije, traže od predsednika Vladimira Putina da napusti diplomatiju i pojača vojne operacije, posebno nakon niza ukrajinskih napada dronovima na ključne ruske gradove poput Moskve i Sankt Peterburga, kao i na Krim.
Prema analizi, poslednji ukrajinski napadi su dodatno pojačali pritisak na Kremlj, a zagovornici ekstremnijih mera smatraju da trenutna strategija nije dovoljna. Oni ističu da bi Rusija trebala da pređe sa ograničenih operacija na širu i brutalniju kampanju, kako bi se suprotstavila sve učestalijim napadima iz Ukrajine. U ovom kontekstu, neki komentatori predlažu potpunu mobilizaciju i udare na „centre odlučivanja“ u Kijevu, što uključuje državne institucije i vojne strukture.
Najradikalniji glasovi čak pominju mogućnost napada na evropske fabrike koje proizvode oružje za Ukrajinu, što bi moglo dovesti do direktnog sukoba sa NATO-om. Iako su ovi predlozi u javnosti sve prisutniji, Kremlj do sada nije prihvatio takve ideje kao zvaničnu politiku, s obzirom na rizik od eskalacije sukoba.
U raspravi se takođe pominje upotreba taktičkog nuklearnog oružja, što dodatno ukazuje na zaoštrenu retoriku u ruskom političkom prostoru. Ove ideje dolaze iz najtvrđih krugova, ali ne predstavljaju zvanične odluke vlasti. Ipak, pritisak na Putina raste, jer se očekuje da će odgovor na ukrajinske napade biti mnogo odlučniji.
Biznismen Konstantin Malofejev, jedan od istaknutih kritičara trenutnog vojnog formata, naglašava da Rusija ne može da se ponaša kao da može da pobedi rat ograničenim sredstvima. On i drugi zagovornici tvrde da je neophodno mobilisati sve resurse države kako bi se rat vodio punim kapacitetom.
Putin se trenutno nalazi između dva pritiska: s jedne strane, sve učestaliji ukrajinski napadi izazivaju nezadovoljstvo u njegovim redovima, dok s druge strane, prihvatanje najradikalnijih predloga može dovesti do ozbiljnih posledica, uključujući nuklearnu krizu. U ovom trenutku, važno je pitanje da li će Moskva pojačati konvencionalne udare ili će promeniti politički okvir rata.
Analiza Rojtersa ukazuje na to da ukrajinski napadi ne utiču samo na vojnu strategiju, već i na unutrašnju politiku u Rusiji, pojačavajući pritisak na vlasti i ističući najtvrđe glasove. Kako se situacija razvija, tako će biti sve teže ignorisati zahteve za radikalnijim pristupom u ratu.
Redakcija Info24Vesti nastaviće da prati razvoj događaja i objaviće nove informacije čim budu dostupne.
Izvor: www.novosti.rs















