Osvajanje Istorije: Planovi Prištine za Gazimestan i Kosovsku Bitku
Nakon višegodišnjih pokušaja da srpske manastire predstave kao deo „kosovske baštine“, režim Aljbina Kurtija sada se suočava sa sve većim ambicijama da preuzme i ključne istorijske aspekte srpske kulture. Među meta ovih nastojanja su i Gazimestan i Kosovska bitka, događaj koji već više od šest vekova igra centralnu ulogu u srpskom nacionalnom identitetu.
Prema najnovijim informacijama, Opština Obilić, koju vodi gradonačelnik Haljilj Tači iz Kurtijeve stranke „Samoopredeljenje“, planira da 15. juna organizuje „Komemoraciju na Gazimestanu“. Ovaj datum se poklapa sa Vidovdanom prema julijanskom kalendaru, odnosno 28. junom po gregorijanskom. Mnogi analitičari ovu inicijativu vide kao dodatni pokušaj da se srpski istorijski simboli uključe u novokreirani albanski identitetski okvir, koji se u Prištini već godinama gradi.
Brojni su primeri gde su se istorijske činjenice koje svedoče o vekovnom prisustvu Srba na Kosovu i Metohiji pokušavale promeniti ili relativizovati. Među tim svetinjama su i najznačajniji spomenici srpske kulture, kao što su Visoki Dečani, Pećka patrijaršija i Gračanica, koji su deo svetske baštine UNESCO-a. Albanski narativi često predstavljaju ove spomenike kao „kosovsku“ ili „ilirsko-albansku“ baštinu, što je u suprotnosti sa brojnim istorijskim izvorima koji nedvosmisleno potvrđuju njihovo srpsko poreklo.
Revizija istorije se ogleda i u školskim udžbenicima na albanskom jeziku, gde se događaji iz novije prošlosti često prikazuju iz perspektive koja favorizuje samo jedan narativ. Na primer, ratovi na Kosovu 1998. i 1999. godine predstavljaju se kao sukobi stradanja Albanaca, dok se teroristička OVK opisuje kao oslobodilački pokret. Istovremeno, srpsko kulturno nasleđe se marginalizuje ili reinterpretira kroz nove identitetske šablone.
Najava „Komemoracije na Gazimestanu“ izaziva zabrinutost da se stvara novi, opasan istorijski narativ koji bi mogao izmeniti percepciju Kosovske bitke iz 1389. godine. Istorijski stručnjak Aleksandar Raković izražava zabrinutost zbog ovog oduzimanja srpske istorije, naglašavajući da Albanci na KiM nemaju sopstveno kulturno nasleđe i stoga se pokušavaju uhvatiti u koštac s važnim srpskim simbolima.
Istoričar Srđan Graovac ukazuje da je ovakav pokušaj falsifikovanja istorije prisutan još od pre NATO agresije, sa ciljem stvaranja lažne slike o kulturnom nasleđu na Kosovu. On takođe ukazuje da su ovi napori usklađeni s idejom „velike Albanije“, čime se želi izbrisati svako sećanje na srpske korene u toj oblasti.
Zbog svega ovoga, situacija na Kosovu i Metohiji se i dalje komplikuje, a najnoviji potezi Prištine predstavljaju ozbiljnu pretnju ne samo za srpsku kulturnu baštinu, već i za naša kolektivna sjećanja i identitete.
Izvor: www.novosti.rs














