Tržište poljoprivrednog zemljišta u Srbiji u 2025. godini pokazuje stabilizaciju cena obradivih parcela, uz izražene regionalne razlike, prema analizi koju je objavio Republički geodetski zavod. Prosečna cena hektara obradivog zemljišta iznosila je 9.583 evra, što predstavlja blagi rast od 0,5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u poređenju sa 2023. godinom zabeležen porast od 6,4%.
Prema analizi RGZ-a, tržište obradivog zemljišta zadržalo je pozitivan trend kretanja u periodu od 2023. do 2025. godine, ali je nakon snažnijeg rasta u 2024. godini došlo do smirivanja dinamike.
U Beogradu je zabeležena najviša prosečna cena obradivog zemljišta, koja iznosi 14.274 evra po hektaru. Iako je cena u ovom regionu blago smanjena za 1,3% u odnosu na 2024. godinu, u poređenju sa 2023. godinom, porasla je za 31,4%. Ovaj trend ukazuje na stabilizaciju beogradskog tržišta nakon prethodnog rasta.
Vojvodina se ističe kao najstabilnije tržište, sa prosečnom cenom od 12.023 evra po hektaru, što je povećanje od 1,2% u odnosu na prethodnu godinu. Stručnjaci ističu da u ovom regionu postoji jasna veza između cene zemljišta i njegove proizvodne funkcije, što je rezultat visoke poljoprivredne produktivnosti i stabilne potražnje za kvalitetnim parcelama.
U Šumadiji i zapadnoj Srbiji, prosečna cena obradivog zemljišta iznosila je 7.172 evra po hektaru, uz blago smanjenje od 1% u odnosu na 2024. godinu, ali je i dalje 6,9% viša nego 2023. godine. Najniže cene obradivog zemljišta i dalje su zabeležene u Južnoj i istočnoj Srbiji, gde je prosečna cena iznosila 4.419 evra po hektaru. Ovaj region ima najniži nivo cena u zemlji, što ukazuje na mogućnost rasta, ali i na strukturne razlike u potražnji i kvalitetu zemljišta.
Tržište trajnih pašnjaka u 2025. godini pokazalo je izraženiju regionalnu neujednačenost. Njihova prosečna cena iznosila je 9.235 evra po hektaru, što je smanjenje od 3,6% u odnosu na 2024. godinu, ali porast od 7,1% u poređenju sa 2023. godinom. Najviša prosečna cena pašnjaka takođe je zabeležena u Beogradu, sa 12.443 evra po hektaru, što predstavlja rast od 35,9% u odnosu na prethodnu godinu.
U ostalim delovima Srbije, cene pašnjaka su uglavnom bile više nego ranije, osim u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, gde je zabeležen negativan trend. Ovaj trend može ukazivati na manju potražnju ili promenu strukture prometovanih parcela.
Analiza RGZ-a takođe donosi poređenje sa cenama oranica u Evropskoj uniji. Prema podacima Evrostata, prosečna cena hektara obradivog zemljišta u EU 2024. godine iznosila je 15.224 evra, dok je u Srbiji ta cena bila 9.537 evra, što je oko 37% niže nego u EU. Najskuplje oranice u EU bile su na Malti, dok su najniže cene zabeležene u Letoniji, Litvaniji i Slovačkoj.
U skladu sa preporukama Evrostata, iz statističke obrade isključene su netržišne i ekstremne cene, kao i parcele manje od 10 ari, kako bi podaci što realnije prikazali tržišnu vrednost poljoprivrednog zemljišta.
Redakcija Info24Vesti nastaviće da prati razvoj događaja i objaviće nove informacije čim budu dostupne.
Izvor: www.novosti.rs















