Kulturološki sukobi kroz vekove: Od religijskih do savremenih bitaka za ideje
U savremenom društvu, sve više se uočava kako ideološka sličnost postaje ključni kriterijum u stvaralaštvu, dok se vrzmajući krug zatvara onog trenutka kada prestane bilo kakva polemika. U tom procesu, raste prezir prema onima koji se usude da misle drugačije, što dovodi do prekida komunikacije s njima.
Kroz istoriju, bitke za dominaciju nad ljudskim umom i dušom su zauzimale važno mesto. Veliki religijski sukobi, koji su se odvijali kroz vekove, ostavili su dubok trag. Prvi poznati kulturološki rat beležen je u 14. veku pre nove ere, kada je egipatski faraon Ehnaton pokušao reformu koja je ukinula politeizam, uspostavljajući kult boga Atona. Taj kratkotrajni period doveo je do sistematskog brisanja Ehnatona iz kolektivne memorije staroegipatske civilizacije, što svedoči o tome kako su od samog početka kulturološki sukobi imali karakteristike totalnih sukoba.
Takvi sukobi su uključivali ceo narod, stvarali su manihejsku percepciju „dobrih“ i „zlih“, često bez prostora za kompromis, i promovisali su ideju da svako ko nije s nama, taj je protiv nas, sa ciljem eliminacije drugačijeg mišljenja iz javnog života.
Kroz vekove, hrišćanstvo se suočilo s brojnim kulturološkim sukobima. Jedan od najupečatljivijih bio je ikonoborstvo, dok je reformacija na pragu novog veka uvela Trideseogodišnji rat. U islamu, vekovna napetost između sunita i šiita takođe je primer trajnog sukoba. Krstaški ratovi i mnogobrojni sukobi na granicama različitih religijskih učenja samo dodatno ilustruju ovu realnost.
Ovi primeri ukazuju na to da sukobi oko verovanja i ideja lako mogu prerasiti u oružane obračune. U isto vreme, korišćenje ideoloških ratova često prikriva borbu za ekonomske ili političke interese.
Mnogi su pretpostavljali da su koreni ovih sukoba u religiji, verujući da će pobeda racionalnosti dovesti do tolerantnijeg društva. Međutim, pokazalo se da su sukobi između sekularnih političkih ideologija bili jednako brutalni. Građanski ratovi pre i tokom Drugog svetskog rata, kao i sam rat, često su se prikazivali kao sukobi ideologija.
Kraj Hladnog rata, koji je takođe bio označen kao ideološki, očekivao je da će dovesti do smirivanja ovih sukoba, ali se situacija ispostavila suprotnom, jer su sukobi postali još intenzivniji, gubeći religijski kontekst, ali zadržavajući ideološki žar. U današnje vreme, ti sukobi oko vrednosti često se nazivaju kulturološkim ratovima.
Iako se termin „kulturni rat“ koristi i ranije, postao je poznatiji nakon završetka Hladnog rata, odražavajući razlike u shvatanju onoga što je u porodici, obrazovanju, umetnosti, pravu, politici i verovanju. S obzirom na to da ni jedna oblast ljudskog postojanja nije ostala imun na ove sukobe, očigledno je da je i naš društveni kontekst zahvaćen ovim fenomenom, a lokalni kolorit dodatno ga obogaćuje.
U štampanom izdanju Srpskog nedeljniku „Kompas“, koje je dostupno od četvrtka, 18. juna, može se pročitati ceo članak pod naslovom „Beda intelektualaca“.
Izvor: srpskikompas.rs















