Smanjenje broja gazdinstava i stočnog fonda u Srbiji: Izazovi i rešenja
Foto: Evgeniia Kovalenko / Alamy / Profimedia
Srbija se trenutno suočava sa ozbiljnim problemima vezanim za očuvanje svojih poljoprivrednih resursa. Podaci Republičkog zavoda za statistiku ukazuju na to da je gotovo 1,2 miliona hektara zemljišta izgubljeno između dva popisa. U isto vreme, broj poljoprivrednih gazdinstava i onih koji se bave poljoprivredom neprekidno opada.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede započelo je rad na Nacrtu zakona o komasaciji zemljišta. Takođe, nova Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja za period od 2026. do 2034. godine obećava niz mera usmerenih na obnovu domaće proizvodnje hrane, jačanje stočarstva i očuvanje ruralnih sredina.
Opadanje zemljišta i gazdinstava
Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2023. godine, Srbija raspolaže sa 4.073.703 hektara zemljišta, dok se za poljoprivrednu proizvodnju koristi 3.257.100 hektara.
Na teritoriji Srbije trenutno postoji 508.365 poljoprivrednih gazdinstava, od kojih se 506.323 klasifikuju kao porodična, dok su ostali pravna lica i preduzetnici. U poređenju s 2018. godinom, kada je evidentirano 564.541 gazdinstvo, u poslednjih nekoliko godina došlo je do smanjenja broja gazdinstava za više od 56.000. Procene sugerišu da je u poslednjoj deceniji ugašeno više od 62.000 farmi.
Prosečna starost nosilaca gazdinstava iznosi 60 godina. Muškarci predstavljaju 77% nosilaca, dok žene čine 23%. Uloga mladih ispod 40 godina u ovom segmentu je zanemarljiva, jer tek svaki deseti nosilac gazdinstva pripada toj kategoriji.
Situacija u stočarstvu
Od ukupnog broja gazdinstava, 313.495 se bavi stočarstvom. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj stoke u Srbiji je na alarmantnom nivou:
– 698.871 grlo goveda;
– 2.403.991 grlo svinja;
– 1.684.013 ovaca;
– 14.509.387 komada živine.
Stručnjaci ističu da je opadanje stočnog fonda jedan od ključnih problema koji dovodi do smanjenja prehrambenog suvereniteta Srbije. Takođe, sve je prisutnija zavisnost od uvoznih reprodukcionih materijala, što se naziva gubitkom semenskog suvereniteta.
Nova strategija poljoprivrede predviđa mere za revitalizaciju domaće proizvodnje inputa, poboljšanje stočarstva i povećanje dodate vrednosti kroz preradu hrane.
Rastuće cene poljoprivrednog zemljišta
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, poljoprivredno zemljište nastavlja da predstavlja sigurnu investiciju. Agroekonomista Milan Prostran ističe da će vrednost obradivog zemljišta rasti zbog sve većih potreba za proizvodnjom hrane.
– Zemljište je jedini resurs koji ne možemo proizvesti. Gubitak zemljišta automatski dovodi do smanjenja prehrambene sigurnosti države – naglašava Prostran.
Trenutna prosečna cena hektara oranice u Srbiji iznosi oko 9.600 evra. Ipak, postoje i ekstremni slučajevi gde su u okolini Bačke Topole cene dostigle 120.000 evra po hektaru, dok se u okolini Čeneja nude parcela sa cenom od 100.000 evra.
Komasacija kao rešenje?
Usitnjenost parcela predstavljala je jedan od najvećih izazova u domaćoj poljoprivredi, zbog čega Ministarstvo poljoprivrede radi na posebnom zakonu o komasaciji zemljišta. Ova procedura ima za cilj ukrupnjavanje i racionalizaciju parcela radi boljeg korišćenja mehanizacije i smanjenja troškova proizvodnje.
Novi zakon će obezbediti veću transparentnost i efikasnije sprovođenje komasacije, čime će se poboljšati prava vlasnika zemljišta.
Demografske promene i sve manji broj poljoprivrednika
Prosečno poljoprivredno gazdinstvo u Srbiji obuhvata 6,4 hektara, na kojem živi ili radi u proseku 2,2 člana domaćinstva. U primarnoj poljoprivredi angažovano je oko 1.150.653 ljudi, što je značajan pad u odnosu na 2018. godinu kada je taj broj bio preko 1,33 miliona.
Ovaj trend smanjenja broja stanovnika koji žive od poljoprivrede prati i ubrzano gašenje sela. Prema nekim procenama, do sredine veka moglo bi nestati oko 3.000 sela, a više od 1.200 sela već je u procesu demografskog nestajanja.
Hoće li strategije doneti promene?
Nova Strategija poljoprivrede Srbije jasno ukazuje na višegodišnje probleme sektora, poput urušavanja stočarstva i nestajanja sela. Ključno pitanje ostaje da li će se predložene mere zaista implementirati ili će ostati samo na papiru, kao i mnoge prethodne strategije. Analitičari ocenjuju da je neophodna dugoročna agrarna politika koja neće zavisiti od političkih ciklusa.
S obzirom na izuzetne prirodne resurse koje Srbija posjeduje, očuvanje poljoprivrednog zemljišta, revitalizacija stočarstva i opstanak sela postaju prioriteti za budući razvoj države.
Izvor: www.novosti.rs





![Objavljeni najnoviji kursevi dinara za [datum]](https://info24vesti.rs/wp-content/uploads/2026/06/715268_profimedia-1110730483_f-75x75.jpg)









