Složenost pravila o porezu na imovinu često može zbuniti vlasnike nepokretnosti, posebno kada se radi o parcelama sa više korisnika i različitim pravima. Na primer, situacija sa parcelom većom od 10 ari, koja sadrži samo nadstrešnicu i dvorišni kamin, jasno ilustruje ovu problematiku.
Prema rečima pravnika iz kancelarije Stojković Advokati, u ovom slučaju porez se obračunava isključivo na zemljište. Iako bi prisustvo manjih objekata moglo sugerisati da parcela podleže drugačijem poreskom tretmanu, to nije tačno. Nadstrešnica i kamin nisu dovoljni da cela parcela bude klasifikovana kao izgrađena nepokretnost.
Dodatna pojašnjenja o ovom pitanju dolaze iz mišljenja Ministarstva finansija, koja preciziraju kada se površina smatra zemljištem, a kada objektom. Na primer, zatravljeno zemljište koje služi kao fudbalski teren ostaje klasifikovano kao zemljište sve dok ispod travnate površine ne postoji izgrađena infrastruktura. Ako se ispod terena nalaze šahtovi ili drenažni sistemi, tada se cela površina može smatrati poslovnim objektom, što menja poreski tretman.
Pravni stručnjaci naglašavaju da nije presudno kako parcela izgleda ili kojoj nameni služi, već da li postoji izgrađena infrastruktura koja čini jedinstvenu funkcionalnu celinu. Ovo je ključno za utvrđivanje poreske obaveze.
Osim toga, postoje posebna pravila kada se radi o nepokretnostima sa više različitih prava. U praksi, često se može desiti da na istoj nepokretnosti postoje pravo svojine, pravo korišćenja, zakup ili državina. U takvim slučajevima, zakon precizno definiše ko je poreski obveznik. Ako je upisano samo pravo svojine, tada je vlasnik obveznik poreza. Međutim, ako postoji i drugo pravo koje zakon smatra prioritetnim, poreska obaveza prelazi na lice koje koristi nepokretnost.
Na primer, u situaciji kada škola ima pravo korišćenja stana u javnoj svojini, a taj stan iznajmljuje zaposlenom, ali se u njemu zapravo nalazi druga osoba bez pravnog osnova, poreski obveznik postaje ta osoba koja koristi stan. Ovo pokazuje kako se poreska obaveza može preneti na korisnika, čak i kada nije formalni vlasnik.
Porez na imovinu se ne plaća na nepokretnosti van teritorije Srbije, kao ni na pokretne stvari poput automobila. Takođe, zemljište do 10 ari je oslobođeno poreza, pod uslovom da nije opterećeno drugim pravima osim prava svojine. Međutim, ukoliko parcela premaši ovu granicu, porez se obračunava na celu površinu.
Ova pravila ukazuju na to da je važno razumevanje zakonskih propisa kako bi se izbegle nejasnoće u vezi sa poreskim obavezama. Vlasnici nepokretnosti treba da budu svesni da se porez obračunava na osnovu izgrađene infrastrukture, a ne samo na osnovu površine ili namene zemljišta.
Redakcija Info24Vesti nastaviće da prati razvoj događaja i objaviće nove informacije čim budu dostupne.
Izvor: www.novosti.rs
