Odgovor Ljiljane Smajlović na Verbalne Napade na Vernike
Ljiljana Smajlović, poznata javna ličnost, osvrnula se na nedavne podsmehe upućene vernicima koji se okupljaju oko Pojasa Presvete Bogorodice. U kratkom, ali snažnom izlaganju održanom na Prvoj televiziji, postavila je ključno pitanje o poštovanju vere i o tome šta zapravo znači „biti glup“.
U Srbiji se, kako Smajlović ističe, često preuzima ton oponiranja vernicima, dok se istovremeno ovaj fenomen prikazuje kao „kritičko mišljenje“ ili „sloboda govora“. Međutim, kada bi se isti pristup primenio na druge društvene grupe, reakcije bi bile znatno drugačije – od diskriminacije do govora mržnje.
„Oni se rugaju ljudima, govore da očekuju čuda od pojasa Presvete Bogorodice. Da li su glupi ljudi koji su biciklom putovali do Strazbura? Da li su glupi oni koji veruju da je neki političar mesija? Kako je moguće da se s jedne strane oseća tolerancija prema fikcionalnim verovanjima, dok je vernicima upućen podsmeh?“, zapitala se Smajlović.
Njene reči osvetlile su složen odnos prema vernicima i njihovim tradicijama. Dok hiljade ljudi traže političku promenu iz Strazbura i veruju u mesijanske osobine određenih političara, okupacija svetinjama i molitva se često doživljavaju kao nivo primitivizma.
Na suštinskom nivou, Smajlović naglašava prezir prema običnim ljudima koji ne pripadaju „progresivnim“ grupama koje se smatraju elitom. Ovaj prezir se često manifestuje kao ruganje i omalovažavanje prema vernicima, dok se njihova vera tretira kao nešto što ne zaslužuje poštovanje.
„Opasno je kada se vernici etiketiraju kao naivni. Taj oblik deljenja ljudi na „prosvećene“ i „zaostale“ stvara dubok raskol u društvu. U trenutku kada prestajemo da komuniciramo i počinjemo gledati na druge s visine, gubimo suštinu društvene kohezije,“ naglašava Smajlović.
Reakcije javnosti, koje uključuju ogorčenje mnogih građana, ukazuju na to da se ne može ignorisati pravo pojedinca na veru, ma kakva ona bila. U svetu koji se poziva na toleranciju i razumevanje, ruganje verovanjima drugih nije pokazatelj otvorenosti, već suprotno – odražava duboku netoleranciju prema različitostima.
Ovim izlaganjem Ljiljana Smajlović podseća da je važno poštovati sve ljude, bez obzira na njihova uverenja i tradicije, te da vernici imaju pravo da budu priznati kao deo društva koje se ponosi svojom raznolikošću.
Izvor: www.novosti.rs















